Dobrodošli na Geocaching Film Festival 2016. U četvrtak 3. studenog 2016. između 19:00 i 21:00 sati Geocaching HQ je organizirao natječaj za najbolji geofilmski uradak. Između svih pristiglih odabrano ih je 16 (šesnaest) i oni su sada pred vama. Priliku da se kulturno uzdižete imat ćete na za to i više nego prikladnom mjestu: Klubu kulture. Društvo će biti jednako kulturno, prijazno i ugodno, a o samom događaju pričat će se još satima, ako ne i danima! Stoga, nemojte si dozvoliti pitanja poput: “A gdje si ti bio u četvrtak 3. studenog 2016. između 19:00 i 21:00 sati ne računajući druženje koje je uslijedilo?”. Event je naravno besplatan. Ali to nije sve, pripremili smo i poneko iznenađenje za vas (i ne, nisu noževi), a k tome na vašem profilu kočoperit će se i jedan i jedinstveni suvenir… Vidimo se! GEOCACHING SVE POPULARNIJI U HRVATSKOJ Potraga za skrivenim predmetima mnoge će asocirati na djetinjstvo i priče o traganju za skrivenim blagom. Ovo je priča o ‘blagu’ razasutom po svijetu. Blagu čija je jedina vrijednost u tome da ćete tražeći ga upoznati nova mjesta, gradove, ali i ljude koji u takvim potragama uživaju. Doznajte zašto je geocaching sve popularniji. Lijep dan treba iskoristiti za šetnju, no šetnja bez cilja? Ni zanimljiva ni primamljiva. Zato postoji igra, hobi, aktivnost, kako god to zvali, koja vas poziva da izađete van i krenete u potragu za skrivenim ‘blagom’. Riječ je o geocachingu koji je zaludio milijune diljem svijeta, a ludilo polako, ali sigurno, hvata i Hrvate. Ovaj hobi je počeo 2000. Već 16 godina ljudi se bave njime, broj cacheova na svijetu eksponencijalno raste sada ih ima oko 3 milijuna, u Hrvatskoj preko 4 tisuće, u Zagrebu 700 – 800, ovisi koliki radijus gledamo. Blaga, odnosno skrivenih predmeta, koje zovu cachevi /keševi/, ima posvuda oko vas, možda na klupi, na drvetu, na nekom spomeniku. Različiti ljudi postavljaju predmete na neka zanimljiva mjesta posvuda po gradu, u prirodi, brdima, po plažama, a drugi s uređajima s GPS-om traže te predmete. Cilj je naći predmet i upisati se u tzv. logbook koji postoji u svakoj kutijici. A onda, da bi se igra nastavila, cache treba vratiti na isto mjesto gdje je i nađen. Kad se nađe cache nema nikakve nagrade ili materijalne vrijednosti, nećete unutra naći ni dijamantni prsten, ni 100 €. Nagrada bi trebala biti zadovoljstvo što ste otkrili neke nove stvari, a i sama potraga i traženje imaju svoju čar. Od snalaženja u prostoru, na kartama, pobuđivanja istraživačkog duha, do spoznaje o znamenitostima grada u kojem živimo ili grada u koji ćemo putovati. Geocaching može biti i vaš turistički vodič na putovanjima. Tražeći cacheve možete doživjeti sasvim poseban turističi obilazak mjesta u kojem trenutno boravite. Vidite sve što trebate, i još ponešto, a kao bonus imate i draž potrage. Usput se može naučiti štošta, jer osim tradicionalnih cacheva kojima se odmah vide koordinate, postoje i oni zagonetni. Prvo trebate riješiti zagonetku, da bi otkrili prave koordinate. Postoje i tzv. geoart. Kad se na karti očitaju pozicije skrivenih cacheva, zapravo dobijete sliku. Zagrebu ima dva takva geoarta, u obliku šape i smajlića. A kako doći do karata koje će vam pokazati cacheve? Jednostavno je. Trebate se samo registrirati na stranici geocaching.com, pratite upute te skinite mobilnu aplikaciju na svoj pametni telefon. Upalite na njemu GPS i u aplikaciji će vam se prikazati karta vaše okoline i lokacije ‘blaga’, odaberite koji ćete predmet tražiti i krenite prema njemu. Prepustite se istraživaču u vama i uživajte u pustolovini geocachinga koja, moramo napomenuti, izaziva ovisnost.
Svih 5 za 5: PARLAONICA
PARLAONICA “Kuda nakon škole? Ostati ili otići u inozemstvo?” Dragi maturanti! Četvrti ste razred gimnazije i uskoro vas čeka jedna od najvećih i najvažnijih odluka u životu-upis fakulteta! Odabir i upis fakulteta te njegovo završavanje uvelike će utjecati na pronalazak zaposlenja za vrijeme i nakon studija! Svakodnevno u raznim medijima možemo čuti i pročitati o tome kako mladi odlaze iz naše zemlje u potrazi za poslom – „Liječnici nezadovoljni uvjetima rada odlaze u inozemstvo“, „Autobusi za Njemačku opet puni“, U Irskoj je moguće dobiti posao u roku nekoliko dana“ i slično. Dio populacije mišljenja je da u Hrvatskoj nije moguće ostvariti profesionalnu karijeru kao što je to u inozemstvu te i nakon uspješno odrađenog studija odlaze u nadi da će pronaći posao koji će im omogućiti pristojan život (plaću, dobre uvjete rada, mogućnost napredovanja ili općenito bolje životne uvjete). Ipak, postoji i dio populacije koji se ne bi složio s tim da je u redu otići iz Hrvatske nakon završenog fakulteta. Po njima, država je kroz godine ulagala u obrazovanje pojedinca i iz tog razloga u redu je da upravo ti pojedinci ostaju u Hrvatskoj i ovdje svojim radom pridonose napretku i razvoju same zemlje. Odabrati fakultet po želji unatoč slabijoj mogućnosti zaposlenja ili ići protiv svojih želja zbog šanse za lakše zaposlenje? Nakon diplome otići za dobrom ponudom u inozemstvo ili ostati i pokušati i izgraditi bolju budućnost u Hrvatskoj? Je li moguće zaposliti se u Hrvatskoj nakon studija? Nudi li se u inozemstvu više? Što dobivamo, a što gubimo ostankom ili odlaskom? Odgovore na ova i još neka pitanja raspravite na parlaonici organiziranoj samo za vas u sklopu projekta SVIH 5 ZA 5! Zanima nas vaše mišljenje kao gimnazijalaca i budućih studenata o ovoj temi stoga vas pozivamo da 13.10., četvrtak u 20 sati dođete u Klubu kulture. Za vas smo pripremili i goste iznenađenja! Dođite, zabavite se i izrecite svoje stavove! Ovaj projekt financiran je od strane Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u okviru Kreativnog fonda za mlade Uzgon.
