Naslov (originalni): Cinema, Mon Amour Naslov (hrvatski): Cinema, Mon Amour   Vrijeme: 70 Redatelj: Alexandru Belc Jezik: rumunjski Godina: 2015 Zemlja: Rumunjska, Češka Nekoć ponos nacije, rumunjska kina danas su svi napustili i zaboravili. Unatoč tome, ta su mjesta i dalje ispunjena životom, ljubavlju i strašću prema filmu. Cinema, Mon Amour​ donosi priču o Victoru Puriceu – upravitelju, bivšem projekcionistu i dugogodišnjem ljubitelju filma te o njegove dvije zaposlenice, Corneliji i Loreni, u svakodnevnoj borbi za očuvanjem Panoramskog kina Dacia u Piatra Neamţu – jednom od posljednjih kina u današnjoj Rumunjskoj. Proživjevši ‘zlatno doba’ kina, Victor sanja o povratku u dobra stara vremena i teško se nosi s novom okrutnom stvarnošću. U kinu kojem nedostaje grijanje i koje se polagano raspada, bez imalo podrške od države kao vlasnika, njegova borba gotovo je donkihotovska. Iako Victorova obitelj već više od osam godina živi u Italiji, on im se ne želi pridružiti jer se ne može odvojiti od mjesta gdje je proveo većinu života. Uvjeren je da čim ode, kino će se zatvoriti i doživjeti sudbinu ostalih rumunjskih kina. Film je svjetsku premijeru imao na festivalu DOK Leipzig, 2015.

Naslov (originalni): Koniec świata Naslov (hrvatski): Kraj svijeta   Vrijeme: 40 Redatelj: Monika Pawluczuk Jezik: poljski Godina: 2015 Zemlja: Poljska Kraj svijeta intiman je, kreativan i izrazito vizualan dokumentarac u kojem se nekoliko priča spaja u jednu zajedničku pripovijest tijekom jedne noći. U velikom gradu brojne ljude povezuje jedna potreba – usamljenost i potreba za razgovorom. Jedni zovu hitni broj 112, drugi zovu radio. Ove noći tema radijske emisije je kraj svijeta prema predviđanjima majanskog kalendara. Voditelj pita slušatelje što to znači njima kao pojedincima, a oni govore o stvarima koje su tragične i bolne, katkada banalne i duhovite. Njihova potreba da ih se čuje, da s nekim podijele svoje doživljaje je dirljiva. Radio je motiv koji povezuje večernja zbivanja kao i elemente filma u pogledu strukture i značenja: on je izvor najvažnijih pitanja.  

Naslov (originalni): 5. október Naslov (hrvatski): 5. listopada   Vrijeme: 50 Redatelj: Martin Kollár Jezik: slovački Godina: 2016 Zemlja: Slovačka Nakon što sazna da mu je možda ostalo tek nekoliko mjeseci života, redateljev pedesetdvogodišnji brat Ján kreće na neizvjesno putovanje kojem zna jedino ‘rok’ – 5. listopada. Iz bilježaka u njegovu dnevniku i svakodnevne potrage za prenoćištem otkrivamo od čega bježi: od straha, nelagode, teških vremenskih uvjeta i sve lošijeg zdravlja. Međutim, stvarnost ga neprestano podsjeća na ono što je pred njim – operaciju s mogućim smrtonosnim posljedicama. Film je svjetsku premijeru imao na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, u sklopu programa Svijetla budućnost (Bright Future) u kategoriji srednjemetražnog filma, 2016. godine

Naslov (originalni): Káin gyermekei Naslov (hrvatski): Kainova djeca   Vrijeme: 104 Redatelj: Marcell Gerő Jezik: mađarski Godina: 2014 Zemlja: Mađarska, Francuska Arhivske snimke prikazuju priznanja i detalje ubojstava koja su počinila tri dječaka Pali, Jószef i Zsolt. O njima i kazni koju odrađuju u najokrutnijem popravnom domu u komunističkoj Mađarskoj, te o njihovim planovima za budućnost snimljen je dokumentarni film. Želeći otkriti jesu li se njihovi planovi ostvarili, redatelj Marcelo Gerro odlučuje pronaći te dječake nakon 30 godina, te, danas odrasle muškarce ponovno staviti pred kamere. Pokušavši procijeniti koliko su dobili pravo na normalan život, koliko su njihovi životi zapravo ostali potraćeni, redatelj povezuje mjesto odakle su krenuli s mjestom gdje su završili, donoseći priču o sudbini, grijesima i baštini. Film je svjetsku premijeru imao na Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastianu, 2014.

Naslov (originalni): Utgått på dato Naslov (hrvatski): Rok trajanja – istekao   Vrijeme: 54 Redatelj: Kieran Kolle Jezik: norveški Godina: 2017 Zemlja: Norveška U bogatoj Norveškoj prehrambeni otpad predstavlja golem problem kojem nitko ne vidi rješenja. Četiri mladića odlučuju nešto učiniti kako bi podigli razinu svijesti o toj temi, potaknuli društvene promjene i probudili političku volju da se taj problem riješi. Počinju planirati petotjedno putovanje biciklom od sjevera do juga Norveške – oko 3000 kilometara – a taj golem napor zahtijevat će da putem jedu dobro i hranjivo. Jedini problem je njihovo strogo pravilo: sve što pojedu mora biti iz prehrambenog otpada.